Fotografije su rezultat sedmogodišnjeg istraživanja Hrvatske iz zračne perspektive te prikazuju poznate hrvatske prirodne i kulturne atrakcije na dosad neviđen način, ali otkrivaju i neke posve nove vrijednosti.
Bunari Zagore
Splitsko-Dalmatinska županija
U naseljima i zaseocima Dalmatinske zagore mještani su u prošlosti gradili bunare kako bi zadržali kišnicu. U poroznom krškom krajoliku, gdje je zadržavanje vode na površini prava rijetkost, bunari su bili jedina mogućnost skladištenja vode za sušna razdoblja. Duboki su od dva do osam metara, a građeni su u skupinama kako bi ih bilo lakše održavati. Kad su se u 19. stoljeću počele graditi čatrnje, odnosno cisterne, bunari su se uglavnom prestali upotrebljavati, a zbog depopulacije ruralnih područja danas su zapušteni i prepušteni zaboravu.
Sinjski alkari
Splitsko-Dalmatinska županija
Na sinjskom hipodromu mladi „vitezovi“ svakodnevno treniraju s konjima i pripremaju se za njima najvažniji dan u godini – Sinjsku alku. Godine 1715. vojska od 60.000 Turaka opkolila je Sinj, ali 700 domaćih vojnika junački ga je obranilo. Jedinstvena viteška igra održava se u spomen na poznatu pobjedu. cilj je igre u punom galopu kopljem dugim gotovo tri metra pogoditi ušicu alke promjera samo tri centimetra. Ta 300 godina duga tradicija upisana je na UNeScO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Rovinj
Istarska županija
Rovinjske kuće naslanjaju se jedna na drugu, kao što su se ljudi koji su ih gradili nekoć oslanjali jedni na druge. Rovinj nije izgradilo plemstvo, nego ribari, zemljoradnici, kamenoresci, moreplovci... Do Drugoga svjetskog rata Talijana je bilo podjednako kao i Hrvata, ali u drugoj polovini 20. stoljeća većina je napustila grad. U međuvremenu su ga naselili prognanici iz Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini te bogataši iz cijelog svijeta. Posebno su ga prepoznali i naselili umjetnici, koji za Rovinj kažu da je „najmediteranskiji od svih mediteranskih gradova“.
Pogled iz zraka pruža mi širi kut.
Otkriva mi ono što je oku s tla teže vidljivo.
Pogled iz zraka otkriva ljepotu u svemu.
Letim i sanjam.
Davor Rostuhar, Hrvatska iz Zraka
Žetva
Brodsko-Posavska županija
Do sredine 20. stoljeća poljoprivreda je bila najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj. Prije stotinu godina čak je 80% ukupnog stanovništva živjelo od poljoprivrede. Danas je broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu spao na 2,2% zaposlenog stanovništva. Proizvodnja hrane u posljednjih se 20 godina u Hrvatskoj smanjila za oko 30%, dok je u svijetu porasla za 33%. Premda Hrvatska može pokriti svoje potrebe za hranom, čak se polovina poljoprivrednih prehrambenih proizvoda uvozi.
Biogradska marina
Zadarska županija
Biograd Boat Show najveća je izložba plovila u Hrvatskoj i svake godine bilježi porast izloženih plovila te privlači sve veći broj posjetitelja. Nautički turizam čini nešto više od tri posto ukupnog turističkog proizvoda Hrvatske. U Hrvatskoj je 106 luka nautičkog turizma u kojima se bilježi porast ukupnog prihoda oko 4% godišnje. Nešto manje od polovine marina u Hrvatskoj ima „plavu zastavu“, što upućuje na brigu o usklađenosti razvoja s potrebama zaštite okoliša.
Fotomonografija
"National Geographic –
HRVATSKA IZ ZRAKA"
Prva hrvatska fotomonografija potpisana najprestižnijim svjetskim brandom u fotografiji „National Geographic‟.
Raskošno izdanje sadržava dvije stotine fotografija formata 48x32 cm.
Fotografije su rezultat sedmogodišnjeg istraživanja Hrvatske iz zračne perspektive te prikazuju poznate hrvatske prirodne i kulturne atrakcije na dosad neviđen način, ali otkrivaju i neke posve nove vrijednosti.
Raspored fotografija u knjizi pomno je koncipiran tako da prikaže i naglasi čudesnu raznolikost i bogatstvo Hrvatske.
Svaku fotografiju prati tekst o geografskim, povijesnim, razvojnim i kulturnim značajkama Hrvatske – a svi zajedno slikaju osebujan portret Hrvatske i smještaju je u širi prostorni i vremenski kontekst.
Divot-knjigu krase i tekstovi Davora Rostuhara, autora fotografija i voditelja projekta; Hrvoja Prćića, glavnog urednika National Geographic Hrvatska, te Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske.
Fotomonografiju je objavio Klub za ekspedicionizam i kulturu u lipnju 2014. godine, u dva zasebna izdanja na hrvatskom i na engleskom jeziku.
KUPI
FOTOGRAFIJE, KNJIGE, MULTIMEDIJU I PLAKATE
Delta Neretve
Dubrovačko-Neretvanska Županija
Nekoć su se stanovnici delte Neretve hranili žabama, jeguljama, ribom, liskama i školjkama, koje su bile dostupne u obilnim količinama. No u posljednjih pola stoljeća ekološka se situacija znatno pogoršala. Jegulje i ribe izlovljavaju se u neodrživim količinama, zemlja se truje opasnim pesticidima, u kanale se odlaže otpad. Stariji mještani sjećaju se da su lovili ptice i ribe prateći prirodu, a danas se jegulje ubijaju strujom, gambori otrovima, a murine modrom galicom. To je samo dio razloga za pokretanje inicijative za zaštitu bogatoga prirodnog staništa delte Neretve statusom parka prirode.
Pokazivanje moći zrakoplova da se otisne od tla može nas nadahnuti
da zamislimo analogan, odlučujući pomak u svojim životima;
da zamislimo kako bismo se i mi jednog dana mogli izdignuti
iznad onog što se nadvilo nad nama.
Alain de Botton
Bajersko jezero kod Fužina
Primorsko-Goranska županija
Neka se jezera u Gorskom kotaru, poput Bajerskoga pokraj Fužina, zimi pretvaraju u prave arktičke krajolike koji ekstremnim kajakašima služe za treninge. Avanturistički turizam podvrsta je selektivnog turizma koji posljednjih desetak godina bilježi pozitivan trend, a pojedini stručnjaci smatraju da će nadmašiti masovni turizam. Hrvatska je po potencijalu avanturističkog turizma u samom svjetskom vrhu.
Peručko jezero
Splitsko-Dalmatinska županija
Perućko jezero drugo je najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj, a pune ga vode cetine. Od 26 hidroelektrana u Hrvatskoj, pet ih je na cetini, gdje iskorištavaju 90% hidropotencijala te krške rijeke. U svijetu se oko 80% energije dobiva iz termoelektrana na naftu, plin i ugljen; 5% dobiva se iz nuklearnih elektrana, a 8% iz elektrana na obnovljive izvore energije, među koje spadaju i hidroelektrane. Budući da Hrvatska nema velika rudna bogatstva, ona čak 46% energije dobiva iz hidroelektrana te iskorištava obnovljive izvore energije mnogo više od europskog prosjeka. elektrane nastale na akumulacijama ipak nisu ekološki potpuno nedužne. Izgradnjom brana i akumulacija potapaju se doline, pregrađuje krvotok riječnih sustava i narušava okoliš. Protočne hidroelektrane daju manje energije, ali znatno manje negativno utječu na okoliš.
Sanjam da ćemo jednog dana poletjeti.
Vinut ćemo se visoko u nebo, uživati u pogledu i letjeti sve više i više.
Lakoćom paperja krstarit ćemo beskrajnim prostranstvima tišine.
Bit ćemo Sunčeva toplina.
Bit ćemo ljepota Zemlje.
Bit ćemo mir svemira.
Trenutak bez kraja.
Davor Rostuhar, Hrvatska iz Zraka
Stonski vrtovi kamenica
Dubrovačko-Neretvanska županija
Malostonski zaljev najproduktivnije je mjesto za uzgoj kamenica u Jadranu. Od 760 hektara zaljeva uzgoj je moguć na 460, a od toga se danas iskorištava samo desetak posto. No nije lako proizvesti veću količinu sjemena za europsku kamenicu (Ostrea edulis). Drugdje u svijetu ona je potisnuta invazivnim vrstama, ali u Malostonskom zaljevu još je uvijek jedina nazočna vrsta. Školjkarstvo je danas jedan od glavnih prihoda lokalnog stanovništva, s velikom tendencijom razvoja.
Moreška
Korčula
Korčulanska moreška smatra se posljednjim autentičnim mačevalačkim plesom Sredozemlja. Najčešća teorija kaže da je moreška nastala u Španjolskoj u 12. stoljeću kao prisjećanje na protjerivanje Maura i kršćansku rekonkvistu. U srednjem vijeku igrala se po cijelom Mediteranu, ali je do danas opstala jedino u Korčuli, kamo je najvjerojatnije došla iz Venecije u 17. stoljeću. Moreška se duboko utkala u identitet Korčulana, koji ističu da su uspjeli opstati u surovim otočnim uvjetima zato što su stoljećima čuvali svoju kulturu, tradiciju, povijest i dostojanstvo. Taj dinamični i energični mačevalački ples izvodi se svake godine više od stotinu puta za turiste, ali 29. srpnja, na dan sv. Todora, zaštitnika Korčule, moreška se izvodi isključivo za građane Korčule.
Labirinti Cres
Primorsko-Goranska županija
Na sjeveru otoka cresa nalaze se šume Tramuntane. Djelatnici eko-centra iz Belog, koji se brinu za zaštitu prirode i poglavito bjeloglavih supova, na sedam livada usred šume Tramuntane napravili su labirinte te ih povezali poučnim stazama. Smatraju da se čovjek udaljio od prirode i samog sebe, pa mu treba pomoć da se vrati i nađe, a vjeruju da labirinti pomažu na duhovnom putovanju prema sebi i ususret duhu prirode.
Berba maslina
Zadarska županija
Počeci maslinarstva u Hrvatskoj sežu u vrijeme grčke kolonizacije u 4. stoljeću prije Krista, a do danas su se čvrsto ukorijenili i u gospodarstvo i u kulturu cijeloga priobalnog područja. Berba maslina događaj je u kojem sudjeluju cijele obitelji. Nakon berbe masline moraju odležati određeno vrijeme da bi mogle pod prešu. Kvaliteta maslinova ulja ovisi, među ostalim, i o tome kad se ubire maslina, kako se sprema do preše i koliko vremena protekne od berbe do prerade te na koji se način preša.